Postovi

Recept za med od cvetova maslačka

Slika
Maslačak ( Taraxacum officinale ) je samonikla biljka koja raste na livadama i travnjacima, pored puta i drugim mestima sa vlažnim tlom. Ima mnogo naziva, a jedan od poznatijih je radič (poznata salata od radiča). Biljka je dvopolna i fotosenzitivna, odnosno cvetovi se zatvaraju nakon zalaska sunca ili pri oblačnom vremenu. Oprašuje se vetrom i insektima, a razmnožavanje se obavlja semenom. Period cvetanja je od aprila do oktobra. Osim po lekovitosti, poznata je i kao izuzetno hranljiva biljka bogata vitaminima C i A, organskim kiselinama, mineralima (posebno kalijumom, natrijumom i magnezijumom). Lekovita je i jestiva čitava biljka. Koristi se u mnogim jelima, ali je najpoznatija prolećna salata koja se pravi se od sasvim mladih listova koji se beru pre cvetanja i van naseljenih područja. ,U narodnoj medicini se koristi za opšte jačanje organizma i prolećno čišćenje krvi. U mlečnom soku sadrži heterozide, ugljene hidrate i minerale, pa se koristi za lečenje upale i kamena žučne kese...

Divlja ruža protiv depresije i uznemirenosti

Slika
Divlja ruža ( R. rugosa ) je vrsta od koje se dobija ružina vodica, kao sporedni product parne destilacije bugrskog ružinog ulja i predstavlja veoma dobro lekovito sredstvo za tretiranje kože. Ona ima i nekoliko podvrsta koje se razlikuju i po izgledu i po svojstvima. Koristi se cvet i latice od ovih podvrsta. Osobine : slatka, adstringentna, generalno ili neutralna ili blago rashla đujuća. Lekoviti sastojci: Eterična ulja, vitamini C, E, B i K, tanini. Ružino ulje sadrži oko 300 hemijskih sastojaka od kojih je do sada identifikovano samo 100. Dejstvo: antidepresiv, spazmolitik, afrodizijak, adstringens, sedativ, holagogum , holeretik, ekspektorans, deluje antibakterijski, antivirusno, antiseptički, antiinflamatorno, pročišćava, koristi se kao tonik za bubrege i krv,   reguliše menstruaciju. Divlja ruža Korišćeni delovi biljke Cvet ( R. rugosa) : Kinezi cvet ove ruže koriste kao stimulans za čhi (energiju) i kao tonik z a krv koji oslobađa stagnirajuću energiju jetre. ...

Ruža deluje blagotvorno na kožu i dušu

Slika
Ruža ( Rosa sp. ) je cvet za koji kažu da deluje blagotvorno i na ko žu i na dušu, jer kao biljka ima dugu tradiciju primene u medicini. U vreme starih Rimljana ruža od koje se dobija šipak ( R. canina ) se preporučivala kao lek kod ujeda besnog psa. Ruža je ostala zvanični lek sve do 30 -tih godina XX veka, kada se tinktura galske ru že ( R.gallica ) preporučivala za gušobolju. I danas je ruža veoma cenjena, a ružino ulje je izuzetno skupo i ono predstavlja jedan od najvažnijih lekova u aromaterapiji. U ajurvedskoj medicini se ruža smatra sredstvom koje hladi i tonizuje um. Osobine : slatka, adstringentna, generalno ili neutralna ili blago rashla đujuća. Lekoviti sastojci: Eterična ulja, vitamini C, E, B i K, tanini. Ružino ulje sadrži oko 300 hemijskih sastojaka od kojih je do sada identifikovano samo 100. Dejstvo: antidepresiv, spazmolitik, afrodizijak , adstringens, sedativ, holagogum, holeretik, ekspektorans, deluje antibakterijski, antivirusno, antiseptički, antiinflamator...

Zova je kompletna mala kućna apoteka

Slika
Zova ( Sambucus nigra ) je biljka za koju je vezano čitavo bogatstvo folklora. Zbog njenih brojnih terapeutskih i profilaktičkih osobina je često opisuju kao kompletnu kućnu apoteku. Galenus ju je opisivao kao vrelu i suvu i zbog toga se koristila za hladna i vlažna stanja, kao što su katari ili preterano lučenje sluzi. U XVII veku je bila omiljeno sredstvo za čišćenje od sluzi, bilo kao ekspektorans za kašalj ili kao diuretik i jak laksativ. Zovina voda je u XVIII veku bila veoma cenjena kao sredstvo za izbeljivanje kože i uklanjanje pega. Nikolas Kulperer (1653) je tvrdio da čaj od korena zove isceljuje od ujeda zmije. Osobine: Cvet/Plod: Gorak, su ši, hladan, slatkast. Kora: Vrela, gorka, suši. Lekovite materije: Eterična ulja, flavonoidi, sluz, tanini, vitamin A i C, cijanogeni glikozidi , kalinska kiselina, alkaloid. Dejstvo: Cvet: Ekspektorans, deluje na katar, stimuliše cirkulaciju krvi, izaziva znojenje, diuretik, lokalni antiinflamatorik. Plod: Izaziva znojenje, diuret...

Ljubičica kao lek i ljubavni napitak

Slika
Ljubičica i Dan i noć ( V.odorata i V.tricolor ) se u medicini koriste još od starog veka. Homer pominje da su Atinjani ljubičicu koristili za smirivanje besa, dok Plinije preporučuje da se venac ljubičica nosi kao preventiva od glavobolje i vrtoglavice. Dan i noć se nekada koristio za pripremanje ljubavnih napitaka. Kinezi u svojoj medicini koriste sličnu vrstu – V.yedoensis . Ova vrsta se, zajedno sa drugim biljkama, u jednoj londonskoj bolnici uspe šno primenjuje u lečenju ekcema kod dece. Osobine : Vlažna, ljuta, hladna, gorkasta. Lekoviti sastojci: Saponini, salicilati , alkaloidi, flavonoidi, eterčna ulja. Dejstvo: V.odorata : Antiinflamatorik, stimulativni ekspektorans, diuretik, sredstvo protiv umora. V.tricolor : Ekspektorans, antiinflamatorik, diuretik, antireumatik, laksativ, smiruje membrane kapilara. V.yedoensis : Deluje antimikrobski i antiinflamatorno. Ljubičica  ( Viola sp. ) Koriščeni delovi biljke Nadzemni delovi ( V.odorata ): Koristi se pre s...